ISHODI UČENJA

 

Psihoterapijska edukacija pruža edukantima temeljito teorijsko razumijevanje iz logoterapije i egzistencijalne analize te omogućuje razvoj ključnih praktičnih vještina za uspješnu primjenu psihoterapije u stvarnim situacijama. Program je dizajniran da opremi edukante kompleksnim znanjem i vještinama potrebnim za rad s klijentima u situacijama koje se tiču dubokih emocionalnih i egzistencijalnih izazova. Struktura edukacije omogućuje postepeno prodiranje u složene aspekte LT/EA, počevši od temeljnih teorija i načela, pa sve do naprednih pristupa i specifičnih situacija s kojima se psihoterapeuti mogu susresti u praksi.

​

Teorijska izobrazba traje dvije i pol godine, odnosno pet semestara (Ciklus I) i strukturirana je u pet ključnih područja kako bi edukanti stekli duboko razumijevanje LT/EA.  U prvom semestru, edukanti će se upoznati s osnovnim teorijskim konceptima LT/EA i istražiti kako se ti koncepti odnose na njihovo osobno iskustvo i percepciju svijeta. Ovaj semestar pruža čvrste temelje za daljnje usavršavanje i primjenu logoterapijskih teorija u psihoterapijskom kontekstu. Drugi semestar fokusira se na načela psihohigijene, uključujući tehnike za očuvanje mentalnog zdravlja, upravljanje stresom i emocionalno blagostanje. Treći i četvrti semestar usmjereni su na specifične modalitete LT/EA, s naglaskom na razvoj praktičnih vještina za rad s različitim psihičkim poremećajima (poput tjeskobe, depresije, trauma ili problema u međuljudskim odnosima). Ova dva semestra omogućuju edukantima da primjene teorijsko znanje u praktičnim situacijama. U petom semestru, naglasak je na istraživanju graničnih područja ljudskog iskustva, kao što su patnja, krivnja i smrt. Edukanti će proučavati različite dimenzije tih tema i razumjeti primjenu logoterapijskih tehnika u radu s osobama koje se suočavaju s tim izazovima. Osim toga, istražit će specifične psihoterapijske pristupe povezane s tim temama, uključujući etička pitanja, duhovne aspekte i metode suočavanja s patnjom, krivnjom i smrću. 

 

Svaki semestar uključuje praktične segmente izobrazbe koji se fokusiraju na rad na sebi, uključujući refleksiju, vježbe i osobna psihoterapijska iskustva. Glavni cilj ovih aktivnosti je poticanje osobnog rasta, samospoznaje i razumijevanja, te razvoj emocionalne inteligencije i terapeutske kompetencije kod edukanta. Kroz ove aktivnosti, edukantima se pruža prilika za dublje razumijevanje vlastitih unutarnjih procesa i jačanja kapaciteta za empatiju i razumijevanje drugih, što je ključno za uspješan rad u psihoterapiji. Ova praksa omogućuje edukantima da postanu svjesni terapeuti, spremni za suosjećajan i učinkovit rad s različitim izazovima koje klijenti mogu donijeti u psihoterapijske sesije.

​

NAČINI PROCJENE
Edukanti psihoterapije se procjenjuju na dva načina:

1. Kontinuirane povratne informacije (feedback) – edukanti redovito primaju povratne informacije o svom znanju, logoterapijskim vježbama i praktičnom dijelu edukacije. Ovaj proces omogućava uvid u njihovo teorijsko i praktično znanje te pomaže u usavršavanju.

2. Procjena seminarskih radova i ispita – edukanti dobivaju pisane povratne informacije o svom znanju kroz seminarske radove i ispite. Edukanti trebaju pokazati svoju sposobnost primjene složenih koncepta i načela stečenih tijekom teorijske izobrazbe. 

​​

Seminarski rad i uspješno položen (pisani i usmeni) ispit predstavljaju uvjet za upis u sljedeći semestar Ciklusa I.

​

SUPERVIZIJA
Supervizija predstavlja ključnu komponentu u obrazovanju budućih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Njezina svrha je osigurati razvoj potrebnih vještina, izgradnju profesionalnog identiteta, poboljšanje kvalitete terapijskog rada, dublje razumijevanje klijenta i terapijskih procesa te osiguranje poštivanja etičkih standarda. Uloga supervizora u psihoterapijskoj edukaciji uključuje pružanje podrške i mentorstva edukantu. Supervizor potiče kontinuirano učenje, profesionalni razvoj, izgradnju samopouzdanja te osigurava visoku kvalitetu terapijske prakse putem analize slučajeva, usmjeravanja terapijskih tehnika i davanja smjernica za rješavanje različitih izazova, uključujući otpor klijenata, probleme u terapiji i druge izazove. Supervizor također promiče poštivanje etičkih smjernica i standarda struke te potiče edukanta na refleksiju o vlastitom radu i razmatranje različitih terapijskih pristupa. Kroz ove aktivnosti, supervizor ima ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i dobrobiti i edukanta i klijenata, što je od suštinskog značaja za uspješnu psihoterapijsku praksu. 
Supervizija uključuje redovite susrete između supervizora i edukanta, tijekom kojih se raspravljaju konkretni slučajevi, teorijski koncepti i druge relevantne teme. Ovi susreti uključuje interaktivne razgovore o primjeni psihoterapijskih načela na stvarne klijente, s posebnim fokusom na prepoznavanje transfera i kontratransfera u terapijskom procesu. Glavni cilj supervizije je omogućiti edukantu da poveže svoje teorijske spoznaje i terapijska načela sa stvarnim situacijama, što omogućava provjeru i prilagodbu teorijskog okvira kroz stvarnu praksu. Tijekom supervizijskih susreta, edukanti zajedno sa svojim supervizorom analiziraju specifična pitanja koja proizlaze iz njihove prakse s klijentima. Ovaj proces ima za cilj poticanje profesionalnog sazrijevanja, ispitivanje i usavršavanje postojećih metoda, usvajanje novih pristupa te preuzimanje odgovornosti u okviru terapijske profesije. Supervizija predstavlja temelj za osiguranje visokog standards rada i kontinuirano učenje, pružajući podršku za održavanje profesionalnosti u psihoterapijskom pristupu.  Osim što omogućuje refleksiju nad  profesionalnom praksom, supervizija značajno doprinosi razvoju osobnih, socijalnih i profesionalnih kompetencija, igrajući ključnu ulogu u oblikovanju profesionalnog identiteta psihoterapeuta ili  savjetodavnog terapeuta.
Supervizija uključuje pismeno dokumentiranje vlastitih prikaza slučajeva i redovite razgovore sa supervizorom, tijekom kojih se integrira stečeno znanje iz LT/EA. Edukanti su dužni detaljno obraditi svaki slučaj u pisanom obliku, prikazujući psihoterapijski proces na način koji jasno odražava njihovo razumijevanje metoda i postupaka. Supervizor procjenjuje kvalitetu svakog prikaza i pruža konstruktivne povratne informacije kako bi podržao daljnji profesionalni razvoj i poboljšanje prakse. Dokumentiranje slučajeva i evaluacija omogućuje učinkovitu suradnju između edukanta i supervizora, što doprinosi unapređenju psihoterapijskih kompetencija i održavanju visokih standarda  terapijskog rada. Kroz ovu interakciju, edukanti dobivaju priliku za dublje razumijevanje svojih pristupa i metoda, dok supervizor pruža stručnu podršku u usavršavanju njihovih kompetencija.
​

​

ŠTO SE OČEKUJE OD POLAZNIKA PSIHOTERAPIJSKE EDUKACIJE

Od ulaska u psihoterapijsku edukaciju pa do formalnog završetka psihoterapijske edukacije i dobivanja ovlaštenja za obavljanje djelatnosti psihoterapije polaznici edukacije predstavljaju se isključivo kao edukant/edukantica psihoterapije.

​

Edukant je kontinuirano posvećen svom osobnom i profesionalnom razvoju. U komunikaciji s kolegama, edukatorima, terapeutom, supervizorom i osobama iz javnosti, dužan je očuvati dostojanstvo drugih te prema svima postupati s poštovanjem, uvijek svjestan svoje uloge edukanta. Edukant treba biti aktivno angažiran u razvoju unutar grupe,  s posebnim naglaskom na svijest o predrasudama i poštivanju tuđeg integriteta. Kontinuirano unapređuje svoje kulturno obrazovanje i samosvijest u pogledu na predrasude te mora postati svjestan vlastitih „tamnih strana“, priznati ih i usmjeriti se  tijekom svog razvoja na njihovu proradu kako bi spriječio njihov neželjen utjecaj na buduću psihoterapijsku praksu. 

Praktični rad edukanta s klijentima mora biti kontinuirano pod supervizijom kako bi se osiguralo da djeluje u skladu s najboljim interesima klijenata te u skladu s etičkim standardima i profesionalnim smjernicama.

​

Edukanti su obavezni svladati cjelokupni sadržaj kurikuluma i pridržavati se sljedećih pravila i uvjeta: 

• redovita prisutnost na svim predviđenim aktivnostima

• pravovremeno i redovito plaćanje troškova edukacije

• obavezna individualna osobna terapija

• sudjelovanje na superviziji

• aktivno i konstruktivno sudjelovanje u grupnom radu

• pridržavanje Etičkog kodeksa edukacijskog centra

• kao i pridržavanje  svih ostalih pravila i uvjeta propisanih kurikulumom.

​​

Edukant koji ne poštuje pravila i uvjete definirane kurikulumom edukacije može biti suspendiran ili isključen iz edukacije. Upisom u edukaciju, edukant potvrđuje da prihvaća i slaže se s pravilima kurikuluma i Etičkog kodeksa edukacijskog centra. Tijekom svog rada, edukant je obavezan pridržavati se načela Etičkog kodeksa, a u slučaju nejasnoća ili dvojbi, konzultirati se s edukatorom.